ponedjeljak, 17. listopada 2011.

Pročitano:::::Recenzija


KAZUO ISHIGURO: NOKTURNA


Pročitala sam knjigu koja me ispunila. Da, oduševljena sam. Sama knjiga je podijeljena u pet priča, pet priča o glazbi i sutonu.

Ovo je zapravo sedma knjiga ovog autora, koji je meni prvi put došao u ruke i mislim da ću pročitati i još nešto iz njegovog pera.

O čemu se zapravo radi u knjizi?Autor nam predstavlja pet priča o glazbi, ljubavi i prolaznosti vremena. Kroz sve te priče su protkana ta tri segmenta, a knjiga je nekako sjetna. Neću Vam pričati koji se likovi pojavljuju ni kakva je radnja nego ću Vas pozvati da pročitate knjigu. Ako volite knjige koje se lako čitaju, a opet imaju nekakvu toplinu teksta, ovo je knjiga za Vas.

U nastavku Vam dajem još jednu recenziju iz pera pravog kritičara pa Vi prosudite(preuzeto sa Profil.hr):

U svojoj sedmoj knjizi – ovoga puta je riječ o medusobno povezanim pripovijestima – ugledni britanski pisac Kazuo Ishiguro istražuje ideje ljubavi, glazbe i prolaznosti na različitim mjestima – Venecija, London, Hollywood itd. Kako sam podnaslov knjige navodi („pet priča o glazbi i sutonu“), glavni likovi „Nokturna“ mahom su glazbenici koje u smiraj dana progone njihove sudbine. Zvijezde ove knjige nisu, dakako, tipični „slučajevi“ – Ishigura inspiriraju posrnule pjevačke zvijezde, ulični ili kavanski svirači, pa čak i vrsni glazbenici – valjda sudbinom autsajderi, koji se bore sa svojim biografijama, emocijama i brakovima. Kao spisatelj, Ishiguro je talentiran da o teškim temama i osjećajima piše jednostavno, lijepo i čisto s pokojom kapljicom neočekivanog humora. Stilistička savršenost njegove proze pomalo podsjeća na standarde revijalne glazbe, ili glazbe raspoloženja kako se to nekada kod nas govorilo, no iza te uglačanosti krije se virtuozna prozna suita koju će čitatelji dugo pamtiti.


Britanski pisac Kazuo Ishiguro – roden 1954. u Nagasakiju (Japan), no od svoje pete godine živi u Velikoj Britaniji – jednom je u davnoj mladosti pisao pjesme pod utjecajem Boba Dylana i Leonarda Cohena, no umjesto kantautorske karijere zadesila ga je spisateljska. U tridesetak godina napisao je sedam proznih knjiga, koje su prevedene na četrdeset svjetskih jezika. Već je njegov drugi roman „An Artist of the Floating World“ godine 1986. nagraden prestižnom nagradom „Whitbread“ za knjigu godine. Roman „Na kraju dana“, još uvijek Ishigurov najpoznatiji naslov, osvojio je Bookerovu nagradu godine 1989. – James Ivory je 1993. godine snimio istoimeni slavni film s Emmom Thompson i Anthonyjem Hopkinsom u glavnim ulogama. „Nikada me ne ostavljaj“ (2005.), zasada posljednji roman Kazuoa Ishigura, književni kritičari magazine „Time“ su 2010. uvrstili u stotinu najboljih romana na engleskom jeziku svih vremena.

Nema komentara:

Objavi komentar